53. Oktobarski salon

Oktobarski salon sa tradicijom dugom četiri decenije, predstavlja referentnu tačku srpske kulture. To je reprezentativna smotra stvaralaca u oblasti vizuelnih umetnosti i velika autorska izložba čiji su selektori i kustosi stručnjaci u ovoj oblasti. Tokom svoje istorije menjao je koncepciju i oblike organizovanja, ali je ostao snažan izazov kreativnoj svesti.

Salon predstavlja značajan segment u proučavanju moderne srpske umetnosti druge polovine 20. veka. Nekoliko godina unazad dobio je i međunarodni karakter – što je doprinelo da domaća scena oživi, mogućnošću zajedničkog izlaganja i neposrednog upoređivanja sa međunarodnim umetničkim tokovima i produkcijom.

Ovogodišnji Salon, pod nazivom  ГУД ЛАЈФ / GOOD LIFE, održava se pod pokroviteljstvom Grada Beograda u jednoj od najlepših ali i najzapuštenijih reprezentativnih istorijskih objekata u Beogradu – zgradi Beogradske zadruge (bivšeg Geodetskog zavoda). Istorija ove zgrade – izgrađene početkom XX veka za berzanske i bankarske poslove Beogradske zadruge, a danas prepuštene postepenom propadanju – predstavlja istoriju dvadesetovekovne Srbije u malom.

Neispričana priča o ovoj zgradi polazišna je tačka za reflektovanje društvenih procesa, ambicija, obećanja i zabluda, koji su karakterisali ovdašnji “slučaj” pokušaja, napretka, zastoja i sloma društvene modernizacije.Takav fizički okvir predstavlja intrigantan kontekst za umetničke intervencije i za stvaranje jednog specifičnog prostornog i konceptualnog iskustva, suprotstavljenog poražavajućim i ponižavajućim efektima savremene društvene, političke i ekonomske krize.

Ova inspirativna lokacija neće biti tretirana kao prosti „galerijski prostor“, niti će biti na bilo koji način renovirana kako bi „ugostila” izložbu, već će biti iskorišćena kao prostor ad hoc transformacije, gde će radovi biti „implantirani“ u njeno trenutno stanje i njen postojeći istorijski narativ i arhitekturu.

Projekat će nastojati da uspostavi odnose između poimanja prostora (fizičkog i društvenog) kao zatečenog i statičnog stanja, i mesta kao privremenog, promenljivog i zavisnog od društvenih procesa.

Kustosi ovogodišnjeg Salona, Branislav Dimitrijević i Mika Hannula, okupili su oko četrdeset učesnika iz Finske, Nemačke, Švedske, Slovačke, Turske, Bugarske, Hrvatske, Estonije, Holandije, Velike Britanije i Srbije.

U žiži interesovanja kustosa i umetnika je odnos između prostorne i društvene imaginacije, mogućnost transformacije prostora u mesto, ali i refleksivne naracije u aktivno fizičko prisustvo.  Arhitektonska datost zgrade Geozavoda i narativi koji sačinjavaju njenu istoriju predstavljaju početne tačke za refleksije na temu društvenih vizija, obećanjâ i obmana, prevashodno tipičnih za lokalnu „verziju” pokušaja, postepenog napretka i konačnog zastoja na putu modernizacije društva.

Doba modernosti karakterisala je sposobnost da se stvori vizija budućnosti, koja se danas uglavnom odbacuje sa relativizujućih stanovišta skeptizicma i ironije. Ipak, osnovna premisa modernosti, koja se se u suštini svodi na „dobar život za sve”, ostaje nesvodljivo mesto na kome se mogu spojiti želje pojedinca i društvena imaginacija u procesu kontinuiranog kruženja.

Izložba će biti otvorena u subotu, 22.9.2012. i trajaće do 4.11.2012. godine, u zgradi bivšeg Geodetskog zavoda, Karađorđeva 48, Beograd.


MZ
21-Sep-2012

Beograd, Exhibition, Geozavod, Oktobarski salon

Leave a Reply