Inženjerska komora Srbije - Matična sekcija urbanista organizuje predstavljanje Priručnika za urbani dizajn u ponedeljak, 06. aprila 2009. godine, u Novom Sadu, u zgradi "Voda Vojvodine", Bulevar Mihajla Pupina 25, IV sprat, sa početkom u 13:00 časova. Dodatne informacije i prijavljivanje preko sajta Inzenjerske komore Srbije.
Predstavljanje Priručnika za urbani dizajn u Kraljevu
Inženjerska komora Srbije - Matična sekcija urbanista organizuje predstavljanje Priručnika za urbani dizajn u petak, 03. aprila 2009. godine, u Kraljevu, Velika sala Regionalne privredne komore, Omladinska 2, II sprat, sa početkom u 14:30 časova. Dodatne informacije i prijavljivanje preko sajta Inzenjerske komore Srbije.
MUZEJ SAVREMENE UMETNOSTI VOJVODINE I URBAN DESIGN BLOG NAJAVLJUJU IZLOŽBU ZA JAVNI PROSTOR U GRADU
U periodu od 22. aprila do 15. maja 2009. godine u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (Muzej revolucije) biće postavljena izložba Za javni prostor u gradu, na kojoj će biti prikazana najuspešnija rešenja uređenja javnog prostora u gradovima Evrope, prikupljena u okviru prošlogodišnjeg konkursa za evropsku nagradu za gradski javni prostor. Izložbu je kreirao Centar za savremenu kulturu Barselone (CCCB - Centre de Cultura Contemporania de Barcelona), u saradnji sa Architeckturzentrum Wien, Cité de l’Architecture et du Patrimoine, Nederlands Architectuurinstitut, The Architecture Foundation, Museum of Finnish Architecture, a u Beogradu je već prikazana u produkciji JUP Urbanističkog zavoda Beograda i Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu. Domaćin izložbe JP „Urbanizam“ Zavod za urbanizam Novi Sad Organizacija Darko Polić i Goran Petrović www.urbandesign.rs U saradnji sa Manualov Muzej zaboravljenih umetnosti (Manual Forgotten Arts Museum), Novi Sad Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, Departman za arhitekturu Društvo arhitekata Novog Sada (DaNS) Srednja tehnička škola Jovan Vukanović, Novi Sad Prateći program u Manualovom Muzeju zaboravljenih umetnosti (25.04.2009.) Predavanje na temu Kreativne industrije u gradovima, mr Žaklina Gligorijević Predstavljanje domaćeg izdanja publikacije Priručnik za urbani dizajn Predstavljanje knjige Grad u globalizaciji, autora doc. dr Aleksandre Stupar Prikaz aktivnosti Fakulteta tehničkih nauka u oblasti urbanog dizajna Predstavljanje prvog domaćeg bloga na temu urbanog dizajna (www.urbandesign.rs) Prodajna izložba knjiga o arhitekturi i urbanizmu izdavača Orion Art iz Beograda Stručna diskusija i najava budućih dešavanja kontakt: izlozba @ urbandesign.rs
Grad globalizacije
Skrećemo pažnju na novu, sasvim izuzetnu knjigu, upravo izašlu iz štampe: Aleksandra Stupar. Grad globalizacije – izazovi, transformacije, simboli. Beograd: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu i Orion Art, 2009. U ovoj sveobuhvatnoj studiji autorka izuzetno ubedljivo navodi i analizira uticaje procesa globalizacije na razvoj i različite pravce transformacije gradova i gradskih prostora danas, posebno naglašavajući umreženost (i globalnu međuzavisnost) na različitim nivoima. Upućujući nas na veliki broj autora i izvora o svakom od istraživanih aspekata, autorka ipak jasno ostaje u izvesnoj meri rezervisana, skrećući na taj način pažljivom čitaocu pažnju na globalnu neizvesnost i ne sasvim sigurno srećno ishodište savremenih trendova.
Predavanje u Inženjerskoj komori Srbije
U okviru programa Permanentnog usavršavanja članova Inženjerske komore Srbije, u četvrtak, 19. marta tekuće godine, od 16:30, u Beogradu, u zgradi Saveza inženjera i tehničara Srbije, Kneza Miloša 9, III sprat,
održaćemo predavanje na temu:
Primena Priručnika za urbani dizajn u praksi
Priručnik za urbani dizajn, kroz skup uputstava, smernica, pravila i primera, promoviše održivi urbani razvoj sa ciljem stvaranja kvalitetno oblikovanih javnih prostora. Predavanje obuhvata prikaz ove publikacije i razgovor o mogućnostima i načinima primene Priručnika u praksi.
Predavači:
Goran Petrović, dipl. inž. arh. i Darko Polić, dipl. inž. arh.
Prijavljivanje za prisustvovanje predavanju se vrši preko sajta Inženjerske komore Srbije.
Standardi i normativi
Oblast planiranja i građenja u našoj sredini oduvek je posmatrana kao tehnički – građevinski problem, iako se zapravo radi o uspostavljanju fizičkih obrazaca za život ljudi i njihovu interakciju. U tom smislu, i regulativa iz ove oblasti odnosila se prevashodno na uređivanje osnovnih tehničkih pravila građenja, a arhitektonska organizacija prostora je ostajala u najvećoj meri neregulisana. U periodu usmerene stambene izgradnje, samo su u nekim slučajevima, poput izgradnje koju je finansirala JNA ili Grad Beograd, postojali pravilnici koji su definisali standarde i normative po kojima su projektovani stanovi, odnosno objekti. Oblast planiranja stambenih naselja i uređenja javnih prostora u tim naseljima nije bila regulisana ni na takav način. Danas, kada se stambena izgradnja zasniva u najvećem delu na tržišnim zakonitostima, praktično ne postoji nikakav važeći i obavezujući pravilnik ili drugi sličan dokument, kojim bi se jasno definisali minimumi ili optimumi prostornih uslova za normalan život ljudi. Kvalitet primenjenih rešenja ima trend stalnog opadanja, tako da smo suočeni sa apsurdnom činjenicom da je nivo koji su imali stanovi izgrađeni pre tridesetak godina za današnje pojmove nedostižan. Razlozi za takva kretanja nisu samo ekonomske prirode, već su i posledica diskontinuiteta projektantske aktivnosti, koja dostignuti nivo nije uspela da održi tokom krize devedesetih godina, budući da opšteprihvaćeni postulati uređenja prostora nisu bili pretočeni u obavezujuće norme. Studija o životnom standardu 2002/2007. [1] pokazuje da je struktura i opremljenost stanova siromašnih domaćinstava značajno lošija u odnosu na domaćinstva iznad granice siromaštva (koja većinom stanuju u objektima izgrađenim osamdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog veka – periodu koji navodimo kao vreme uređene stambene izgradnje). Studija pokazuje trend porasta udela novoizgrađenih stanova u ukupnom broju, te je stoga važno što pre urediti ovu oblast, kako se ne bi uvećavao fond neuslovnih objekata. [1] Studija o životnom standardu, Srbija 2002 – 2007. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije, 2008.
Da li danas gradimo slamove budućnosti?
Da li su stanovi, objekti i naselja takvi da mogu da prihvate različite namene i načine korišćenja i njihove promene tokom vremena?
Engleski paviljon na ovogodišnjem bijenalu arhitekture
Ciklično smenjivanje paradigmi – idealni modeli stanovanja jedne generacije postaju slamovi, da bi ih zatim neka sledeća generacija reevaluirala (npr. čuvene kuće u nizu). [1]
Levičarski pokreti sa kraja XIX veka propovedali su smanjivanje gustina i decentralizaciju gradova, dok današnja laburistička vlada propisuje ograničavanje širenja urbanih područja, progušćavanje i urbanu obnovu. Nagrađeni projekti poslednjih godina zapravo recikliraju modele tradicionalnih stambenih objekata i naselja, kakva su rušena pre više od sto godina u ime napretka i eliminacije slamova.
Prosečan stan kakav se danas gradi na tržištu Velike Britanije je trosoban (two bedroom flat), od 5 do 20% manje površine u odnosu na minimalnu površinu socijalnog stana iz šezdesetih godina. Broj izgrađenih stanova godišnje raste, ali to ne znači i automatsko povećanje broja stanovnika, budući da manji stanovi, sa manjim prostorijama, prihvataju i manje gustine. Izgradnja stanova daleko je od postavljenog cilja (3 miliona stanova do 2020. godine). [2]
Svetska finansijska kriza nameće potrebu da se javni sektor ponovo snažno angažuje u oblasti stanogradnje, koja je poslednjih decenija bila prepuštena privatnom sektoru. [3]
Slika 31 – Izložbeni pult sa fijokama u kojima su „spakovani“ projekti
Architecture is Politics
Generalno, periodi vladavine levičarskih partija i pokreta su periodi masovne izgradnje socijalnih stanova i objekata društvenog standarda uz značajno učešće države ili lokalne samouprave, dok se u vreme desničarskih vlada takve aktivnosti prekidaju. [4]
[1] Jose Maria de Lapuerta, ed., Collective Housing: A Manual (Barcelona: Actar, 2007), pp. 65-69.
[2] Emily Greeves, The Development of Housing in Britain (London: British Council, 2008), pp. 27-29. i 87-89.
[3] Ellis Woodman, Home/Away – 5 British architects build housing in Europe (London: British Council, 2008), p. 6.
[4] Greeves, p. 27.
Utopijske predrasude o urbanom dizajnu
U broju 47 časopisa DaNS objavljen je tekst Vladimira A. Milića o razumevanju predmeta i samog pojma urbanog dizajna. Navodimo odlomke: [1]
Posledice konfuzne percepcije urbanog dizajna dobrim delom su zasluga njegove arhitektonske ili, bolje, arhitektonične prirode. Zaista nije lako ubediti u suprotno većinu onih koji veruju da urbani dizajn nije osobita, autonomna osobina i delatnost, nego je samo sinonim za arhitektonsko projektovanje u „gradskim“ razmerama, dakle pored kuća ima tu i ulica, trgova, parkova i tako… sve to se isprojektuje. I sve je to arhitektonsko istrajavanje na ovakvom razumevanju i, shodno tome, upražnjavanje urbanog dizajna u gradovima i naseljima, ne odstupa bitno od prethodno pomenutu „proste“ definicije urbanog dizajna. A ako je to tako, onda je urbani dizajn jedno utopijsko, uređivačko i normativno oruđe, koje grad tretira kao građevinu. Poistovetiti, pa čak i svesti svemirski komplikovan fenomen grada na fizičku suštinu građevine, a time i društvenu i kulturnu suštinu urbane zajednice redukovati na artefakt, poput skupa ili sklopa zgrada i neizgrađenih prostora, intencija je opasna za grad i građane.
Iz utopijske prirode urbanog dizajna, koja se lako može pratiti kroz njegovu istoriju (istovremeno i kroz istoriju gradova i istoriju ideja o gradovima!), proističe nekoliko neugodnih predrasuda:
1. Urbani dizajn je prioritetno umetnički kreativna disciplina (…)
2. Urbani dizajn determiniše urbanu formu (…)
3. Developerima je neophodan urbani dizajn. (…) Developeri, ništa manje nego gradska zajednica sklona da brani i upražnjava pravo da bira formu, karakter i kvalitet prostora koji gradi i koristi za svoje pare, potrebe, interese prema sopstvenom sistemu vrednosti
4. Urbani dizajn usmerava ponašanje korisnika prostora (…)
5. Urbani dizajn treba da prati sopstvene savremene trendove.
[1] Vladimir A. Milić, "Odnegovane predrasude i zapušteni aspekti urbanog dizajna", DaNS 47 (septembar 2004) p. 18.
Bogdan Tirnanić
U spomen na nedavno preminulog Bogdana Tirnanića, najpoznatijeg hroničara života u Beogradu, navodimo odlomke iz njegovog teksta o Karađorđevoj ulici. Radi se, zapravo, o svojevrsnom programu urbane obnove, kome se ni danas nema šta zameriti. [1] Jedna od najvećih lagarija koju ste ikada čuli jeste ona o tome kako će kad na vrbi rodi grožđe Beograd izaći na obale svojih reka. Kao što je poznato, taj je projekat opet odložen za malo sutra i sva je prilika da ni ova generacija neće doživeti ostvarenje utopije „Beograd, rečni grad“. Mišljenja smo da je to sjajno. Jer, istini na volju, koj će moj Beograd na rekama.
FACEBOOK
LINKEDIN
NEWSLETTER
CONTACT